MURTER
je najveći mali otok na Jadranu i najgušće naseljen od
svih jadranskih otoka.
Njegovo najstarije naselje,takoder Murter,u prošlosti
Srimač,danas je ishodište jednog od najpoznatijih sredozemnih arhipelaga-Kornata.
Murter je otok koji pripada sjeverno-dalmatinskoj otočnoj skupini,
najbrojnijoj i najgušćoj otočnoj skupini na Jadranu,a i šire.
Otok Murter prostire se paralelno uz obalu između Šibenika i Zadra i spojen je 30 m dugim pokretnim mostom.
Površina otoka iznosi 18.8 km2 ,a dužina 11 km.
U povijesti otok prvi put spominje Plinije u I. st. i to kao "Colentum".
U to vrijeme na sjeverozapadnom dijelu otoka postoji antieko rimsko naselje "Colentum".
Pretpostavlja se da je pridošlo slavensko stanovništvo zateklo mrtvo antičko naselje i tu se naselilo.
Naselje Murter spominje se prvi put 1285. g.pod imenom "Srimač",
a otok Murter spominje se prvi put 1318. g. pod imenom "Insula Mortari",
od koga je kasnije i mjesto Murter dobilo ime.
Murter se nalazi u blizini tri Nacionalna parka.
Najbliži je NP Kornati udaljen svega 15 km,
NP Krka - 50 km i NP Paklenica - 100 km.
KORNATI
"GIe Kornata, jato oblaka, svijetla lica iz snova, bezbrojni leže u sunčevu sjaju,
goli bez životinja,stabala i bez zemlje.
Stvarajući svjetlost,Bog im ju je dao devet puta,a učinio ih je kao kost od bijela kamena
i optočio im rubove tirkizno-modrom vodom. Bijelo svijetleći miruju
u moru poput velikih cvjetova. Miruju u mirisu soli, udaranju valova,
crveneći samo kad sunce izlazi i zalazi,bogati u svom siromaštvu,u škrtoj veličanstvenosti".
(Paula Preradović, kćerka našega pjesnika Petra Preradovića).
Nacionalni park Kornati je jedna od najrazvedenijih otočnih skupina na Mediteranu.
Kornatsko otočje splet je od 150 otoka,otočića i hridi,razasutih na središnjem dijelu Jadrana,
a proglašeno je Nacionalnim parkom 1980 godine i predstavlja samo maleni dio cjelokupnog hrvatskog otočnog prostora,
no njihova razvedenost jedinstvena je,ne samo na našem Jadranu,nego i na cijelom Sredozemlju.
Jedno od glavnih prirodnih obilježja Kornata je u tomu što se na malom prostoru nalazi velik broj otoka i otočića.
Po nekima ima ih čak više od 150, po drugima samo 125.
Neki autori navode da ih ima 140, odnosno 141.
Koliko Kornatski arhipelag ima otoka i otočića?
Narod kaže koliko ima u godini dana toliko ima Kornatskih otoka.
Bez obzira na istinitost ove izreke, može se reći da se na Kornatima ispreplelo kopno i more kao nigdje na našem Jadranu.
Površina Kornatskog otoeja je oko 62 km2,a površina Nacionalnog parka iznosi oko 300 km2.
U Nacionalni park uključena je i velika površina mora,odnosno podmorja zbog živog svijeta koji se nalazi na njegovu dnu.
Kao što je površje Kornatskog otočja jedinstveno i neponovljivo,tako su i njihovi nazivi osebujni i slikoviti narodni izrieaji,
povezani najčešće s njihovim izgledom ili nekom drugom osobinom(Kurba vela,Babina guzica,Piškera...).
Taj najmodriji kutak Jadrana u kojem modra boja kornatskog mora
još više dolazi do izražaja u kontrastu s bijelo-sivim kamenjarom koji prevladava na otocima.
Sa svojim neponovljivo bistrim morem, obiljem sunca,brojnim uvalama,zaljevima i lučicama,
Kornati su nezaobilazno odredište za nautičare na njihovim lutanjima po Jadranu i pravi izbor za moderne Robinzone.
Kornati se spominju već u davnoj prošlosti,no pod raznim nazivima.Rimski povjesničar Plinije Mlađi u I.stoljeću poslije Krista spominje Kornate
pod imenom Crateae.U zapisu Državnog arhiva u Zadru iz 17.stoljeća otoci se spominju pod nazivom Stomorinski otoci.
Naziv Krunski otoci dolazi od talijanske riječi Coronate.
Današnji naziv Kornati po nekima potječe od latinske riječi como,a po drugima od ilirskog naziva Corinthon,
a pak po trećima od latinskog glagola chorrimare što znači razasuti otoci.
Zanimljivo je spomenuti da u podmorju oko Kornatskog otočja životni prostor nalazi skoro 60 životinjskih vrsta.
Prirodno bogatstvo vrsta i njihovo obilje u podmorju Kornata,dokaz su čistoće našega mora.
Pitanje je samo, do kada?
PDF dokument Murter - Kornati
Vrh stranice